Naslov članka | Vrijeme čitanja |
---|---|
Postupak zaštite znaka: žig u BiH + međunarodni žig | 9 minuta |
Zakon o žigu BIH | |
Provedba zaštite znaka - žig | 3 minute |
Ovim člankom ćemo nešto više iznijeti o samoj povredi žiga odnosno u kojim slučajevima se može smatrati da je žig povrijeđen ili neovlašteno upotrijebljen.
Kolokvijalno rečeno, često ćete čuti kako je došlo do „krađe loga“.
Naravno, osoba koja je službeno zaštitila svoj znak (žig) između ostalog ima pravo ustupiti trećim osobama korištenje žiga pod određenim uvjetima. Takvo ustupanje žiga je uglavnom vezano za franšizno poslovanje, gdje nositelj franšize prenosi na korisnika cijeli koncept poslovanja, pa tako i sami žig, a korisnik se obvezuje poslovanje voditi prema ugovorenim standardima i uz plaćanje ugovorene naknade.
Odličan primjer ugovorenog prijenosa odnosno ustupanja žiga je lanac restorana McDonalds, koji putem pomenutog franšiznog koncepta djeluje u gotovo svim zemljama.
Međutim, kad ne postoji nikakvo odobrenje nositelja žiga za korištenjem onda govorimo o povredi žiga, tj. krađi žiga.
Više je načina na koji se zaštićeni znak odnosno žig može povrijediti.
Najčešća povreda je neovlašteno prisvajanje ili krađa žiga.
Takva povreda je uveliko prisutna u tekstilnoj industriji kroz krivotvorenje robe, gdje se svakodnevno na tisuće komada odjeće otiskuje brendirani znak odnosno zaštićeni žig kako bi se kroz zavaravajući aspekt privuklo zainteresirane kupce i stekla ogromna dobit.
Povredu žiga je moguće napraviti i prisvajanjem tuđeg zaštićenog slogana. (npr. općepoznat je slogan od sportske tvrtke Nike: Just do it!)
Drugi oblik povrede žiga je njegovo imitiranje odnosno kopiranje. Kroz kopiranje žiga cilj je obmana kupca određenog proizvoda i stjecanje dobiti iskorištavanjem opće prepoznatljivosti kopiranog brenda. Osim odjeće i modne industrije, ovakav oblik povrede žiga često je prisutan u prehrambenim proizvodima.
Bez ikakve sumnje, u razvoju svake tvrtke, značaju ulogu imaju marketinški odjeli i s njima u sinergiji - grafički stručnjaci. Tako se nerijetko događa da pri kreiranju određenih kampanja povrijede tuđi žig, na način da „posude“ određeni element. Međutim, takvim postupcima se dolazi u neugodnost s posljedicom obveze naknade štete vlasniku žiga. Stoga je posebno važno za grafičare i osobe u marketingu da se educiraju u osnovnoj mjeri s pravilima zaštite žiga, i da spoznaju da je kažnjivo kopiranje „samo“ jednog elementa, jer takav postupak može značiti kaos.
Sudska praksa je u nekolicini presuda jasno utvrdila da povreda žiga odnosno neovlaštena upotreba žiga postoji onda kada prosječnog kupca ili korisnika usluge znak na ambalaži ili bilo kojem drugom proizvodu dovodi u zabludu.
Važna je percepcija prosječenog kupca, odnosno da li ga znak kojem je „izložen“ podsjeća ili upućuje na već postojeći zaštićeni znak. Odnosno, znak koji ima neke sličnosti (u tekstu ili boji) elemente drugog znaka, nikad ne smije djelovati zavaravajuće tj. ne smije dovesti u zabludu kupca da je riječ o istom znaku a time i istom proizvodu.
Donosimo fragment iz presude nadležnog Trgovačkog suda u Republici Hrvatskoj povodom tužbe za naknadu štete zbog povrede žiga, koju je tužitelj (poznata prehrambena tvrtka) pokrenuo protiv konkurentske tvrtke – s tvrdnjom da stavlja u promet ambalažu s kavom na kojoj otisnuti znak ima imitirajući karakter.
„Prvostupanjski sud na temelju neposrednog opažanja, a uspoređujući originalnu ambalažu kao i fotokopije ovih proizvoda je utvrdio da ne postoji ukupni vizualni dojam sličnosti znaka tuženika sa znakovima tužitelja, te prosječni kupac ne mora obratiti osobitu pažnju da bi uočio razliku između znakova tužitelja i tuženika na proizvodu – kavi koju kupuje. Stoga je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.“
Iz ovakvog sudskog obrazloženja, moguće je izvući jasan zaključan u ocjenjivanju da li se u konkretnom slučaju radi o povredi žiga. Naime, uvijek je potrebno uzeti u obzir cijeli vizualni dojam sličnosti + je li očekivano od prosječnog kupca da uoči razliku između suprotstavljenih znakova.
Kad se ustanovi povreda žiga, bitno je utvrditi od koga povreda dolazi i da li je ista učinjena s namjerom ili pukom slučajnošću. Stoga je uvijek preporuka riješiti problem mirnim putem. Ako to nije moguće, preporučljivo je tužbom zaštititi sva svoja prava.
Svakako, bitno je utvrditi i mjesto povrede žiga, dakle jurisdikciju. Nije isto da li je povreda nastala u Republici Hrvatskoj primjerice, koja je dionik EU prava, ili je krađa žiga nastala u Bosni i Hercegovini gdje postupanje može biti nešto težeg karaktera ovisno o ulaznim faktorima (da li žig prethodno prijavljen/zaštićen u Bosni i Hercegovini itd.)
Pored toga, ako je povreda žiga učinjena kroz već pomenuto krivotvorenje ili kopiranje, tada je moguće tražiti uništenje sveukupne opreme ili proizvoda koji su označeni (lažnim) znakom. Smisao takvog uređenja je pružanje zaštite i sprječavanje nastanka još veće štete ako bi se roba našla na tržištu. Važno je naglasiti da je sudski postupak u slučaju povrede hitne naravi, što znači da su rokovi postupanja brži nego u drugim sudskim postupcima.
Za kraj:
Ukoliko ste vi taj koji započinjete poduzetničku avanturu na bilo kojem tržištu, važan savjet:
Prije registracije žiga ili pukog korištenja istoga, svakako izvršite provjeru žiga nekom od metodologija za ispitivanje žigova, kako biste bili sigurni da ne postoji žig sličnog izgleda.
* Članak je informativne naravi u svrhu razumijevanja konkretnog pravnog problema. Nije dozvoljeno preuzimanje sadržaja bez izričite dozvole Odvjetničkog ureda LJUBIĆ.
Naslov članka | Vrijeme čitanja |
---|---|
Postupak zaštite znaka: žig u BiH + međunarodni žig | 9 minuta |
Zakon o žigu BIH | |
Provedba zaštite znaka - žig | 3 minute |
Područje prakse /Pravna oblast |
Situacije iz prakse u kojima se najčešće primjenjuje ova pravna oblast |
U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj: Provjera pravnog statusa nekretnine; Provjera nekretnine u zemljišnim knjigama i katastru; Pronalazak željene nekretnine; Ugovori; Uknjižbe; Investicijske studije; Otkup nekretnina / |
|
Naplata potraživanja; Osnivanje poslovnih subjekata; Izrada poslovnika o radu; Kreiranje ugovora; Due diligence; Stečaji i likvidacije; Uređivanje radnih odnosa / |
|
Stjecanje državljanstva BiH; Ispis iz državljanstva BiH; Radne dozvole za strance; Ishođenje viza; Rješavanje pitanja boravka i boravišnih dozvola |