Upisi činjenica u matice rođenih i priznanje stranog razvoda braka u Hrvatskoj

1. KOJI JE NAJVAŽNIJI MATIČNI DOKUMENT?

Kada razmišljate o dokumentima za osobu koja je hrvatski državljanin — ili je tek stekla hrvatsko državljanstvo — a živi u inozemstvu i tamo provodi većinu svog života, jedno se pitanje nameće samo po sebi: koji je dokument najvažniji da bi se taj status u praksi aktivirao i ažurirao te koji je dokument najvažniji za dokazivanje potpunog identiteta i izdavanje hrvatskih isprava? Odgovor je jednostavan: hrvatski rodni list.

Za hrvatske vlasti, sve počinje — i završava — s evidencijom u državnim maticama, tj. upisom u maticu rođenih Republike Hrvatske). 

Zato se kaže da je matični upis temelj osobnog statusa. On potvrđuje vaše postojanje ne samo kao fizičke osobe, nego i kao pravnog subjekta koji se živ rodio, oženio se, razveo i umro. To je početna i nulta  točka vašeg pravnog identiteta u Hrvatskoj. Bez toga upisa, nema putovnice ili bilo kojeg drugog hrvatskog dokumenta (nema osobne iskaznice, nema OIB-a, obveznog zdravstvenog osiguranja, porezne evidencije ili bilo kojeg drugog upisa u državni registar.)

2. HRVATSKI DRŽAVLJANI ROĐENI U INOZEMSTVU – UPIS U KNJIGU ROĐENIH

Sve navedeno pod točkom 1. posebno vrijedi za osobe rođene u inozemstvu koje su stekle hrvatsko državljanstvo prema podrijetlu ili na drugi zakonski način. Iako su državljani Republike Hrvatske, njihovo rođenje nije automatski zabilježeno u hrvatskim maticama – jer je stranih upisa više, a razmjena podataka između država nije automatska.

Upis u maticu rođenih u takvom je slučaju nužan prvi korak za sve daljnje radnje pred hrvatskim tijelima — od podnošenja zahtjeva za putovnicu, priznavanja stranih sudskih odluka ili ostvarivanja prava koja pripadaju državljanima.

U hrvatski rodni list prije svega upisuju se osnovni podaci kao što su mjesto, datum i vrijeme rođenja, spol, državljanstvo, te ime i prezime roditelja. Ti podaci čine temelj vašeg identiteta i prate vas kroz cijeli život.

Ali, pored osnovnih podataka, rodni list sadrži i rubriku za takozvane “naknadne upise i bilješke”. U tu rubriku se upisuju dodatne pravne činjenice koje su povezane s vašim osobnim statusom: primjerice, podaci o braku koji je prestao, promjeni imena i prezimena, vraćanju djevojačkog prezimena, lišenju poslovne sposobnosti, pa čak i smrt. Te podatke ne smijete podcijeniti jer oni su jednako pravno važni i zajedno s osnovnim osobnim podacima -  čine izvatke iz matica istinitim i potpunim.

3. PUTOVNICA REPUBLIKE HRVATSKE I VAŽNOST RODNOG LISTA

Upravo zato, u trenutku kada u Hrvatskoj želite ostvariti neko pravo — recimo, želite ishoditi hrvatsku putovnicu — često će službenici tražiti da im predate rodni list koji je ažuran i potpun. A tu mogu nastati problemi.

Naime, ako niste nikada zatražili upis promjene imena, priznanja očinstva, ili braka koji je sklopljen pa potom razveden u inozemstvu, ti podaci se neće pojaviti u hrvatskom rodnom listu. Iako ste vi, s punim pravom, možda već sve to regulirali u zemlji u kojoj živite, hrvatske matice neće to znati — osim ako im vi to izričito ne dostavite.

Rezultat? Rodni list za hrvatska tijela izgleda nepotpun, zastario ili čak nevažeći za potrebe putovnice ili osobne iskaznice. A to zna biti frustrirajuće — pogotovo kad vam je putovnica ili drugi dokument hitno potrebna. 

Naročito su česte situacije kad je osoba uslijed zaključenja braka dobila novo prezime koje je različito od onog upisanog na domovnici.

4. NAČIN UPISIVANJA MATIČNIH PODATAKA IZ INOZEMSTVA U HRVATSKI SUSTAV

Ono što u praksi najčešće zadaje probleme jest činjenica da se Većina osobnih podataka iz inozemstva može se ažurirati relativno jednostavno — ali ne i oni koji su rezultat sudske odluke. Tu posebno mislimo na promjene poput razvoda braka ili lišenja poslovne sposobnosti, što znači u onim situacijama kada sud izvan Hrvatske odlučuje o vašim pravima i interesima.

Za razliku od promjene adrese ili imena, koje se mogu upisati na temelju izjava ili upravnih odluka, podaci koji proizlaze iz stranih sudskih presuda zahtijevaju poseban pravni postupak. Takve odluke — primjerice, o razvodu braka koji je donesen u inozemstvu — ne mogu se automatski provoditi u Hrvatskoj.

Sukladno Zakonu potrebno je zatražiti priznanje strane sudske odluke pred hrvatskim sudom. Tek kada sud donese odluku kojom priznaje inozemnu presudu, matični ured može temeljem te sudske odluke izvršiti upis u odgovarajuću državnu maticu.

Takav postupak priznavanja stranih sudskih odluka nije specifičan samo za hrvatski pravni sustav — zapravo, to je pravilo u svim modernim državama kroz načela međunarodnog privatnog prava. I ima smisla.

Razlog zašto je potreban sudski nadzor kod priznavanja stranih odluka leži u osjetljivosti podataka o kojima se radi. Nisu to samo birokratski detalji — riječ je o stvarima koje duboko zadiru u vaš osobni i pravni identitet. Radi li se o pravom dokumentu? Je li presuda autentična i pravomoćna? Je li uopće donesena u postupku u kojem su poštovana vaša temeljna prava?

Zato cijeli postupak ide preko suda. On služi kao filter — ne zato da vam oteža stvari, nego da zaštiti vas, ali i pravni poredak. Jer jednom kad se takva odluka upiše u matice, ona proizvodi učinke za vas, za državu i za sve druge koji s vama dolaze u pravni odnos.

5. POSTUPAK PRIZNAVANJA STRANE ODLUKE (O RAZVODU BRAKA I SL.)

Drugim riječima, hrvatski sustav neće priznati pravne posljedice strane presude (npr. da više niste u braku), dok domaći hrvatski sud to službeno ne potvrdi. Upravo u tome leži razlog zašto se u praksi često događa da osobe imaju razvod u SAD-u, Njemačkoj ili Kanadi — ali se u hrvatskim maticama i dalje vode kao osobe u braku.

Sada se Vi zasigurno pitate — što ako moji podaci nikada nisu bili uneseni u hrvatske matice, ili nisu ažurirani?

Odgovor je jednostavan: čeka vas tzv. izvanparnični sudski postupak. Nije kompliciran u svojoj naravi, ali često zna potrajati — osobito ako ga vodite prvi put, sami i iz inozemstva. Sustav je spor, sudovi su preopterećeni, a bez potpune dokumentacije lako zapnete na sitnicama.

6. ŠTO NAPRAVITI U OVAKVIM SLUČAJEVIMA?

Zato vam iz prakse možemo savjetovati sljedeće: nemojte to prolaziti sami ako ne morate. Potražite stručnu pravnu pomoć, pogotovo ako živite u inozemstvu.

Odvjetnik u Hrvatskoj može postupak znatno ubrzati jer komunicira izravno sa sudom putem sustava elektroničke komunikacije (tzv. e-Komunikacija), koji je brži i učinkovitiji od klasičnog postupanja preko Konzulata. Klasično postupanje je, podsjećamo, ono putem uobičajene međunarodne poštanske prepiske (tzv. diplomatska valiza ili diplomatska pošta), koju preporučujemo koristiti ukoliko niste u pretjeranoj žurbi, i kada možete priuštiti čekanje između 6 i 12 mjeseci u prosjeku, te je tada konzularna usluga sasvim dovoljna za vas i sigurni smo da će hrvatsko konzularno osoblje dati kvalitetne upute.

Osim toga, odvjetnik može unaprijed provjeriti jeste li pribavili svu potrebnu dokumentaciju, prevesti ju i izbjeći situacije u kojima se postupak nepotrebno odgađa zbog tehničkih nedostataka. 

U mnogim slučajevima, upravo ta podrška čini razliku između postupka koji traje mjesecima i onog koji se riješi u prihvatljivom roku.

Zato — nemojte čekati zadnji tren. Provjerite unaprijed jesu li svi vaši osobni podaci usklađeni i ažurirani. Ne želite biti neugodno iznenađeni onog dana kada uzmete domovnicu, te se s njom sretno odšetate prema policijskoj upravi — i otkrijete da vam putovnicu ne mogu izdati jer rodni list nije potpun.