Pokretanje postupka uređenja međe

Uređenje međa i međašnih znakova jedno je od čestih pitanja naših klijenata, te ćemo ovim člankom približiti ovu tematiku, a sadržaj je sljedeći:

1. Pojam međe

2. Što se događa kad su međašni znakovi nepoznati?

3. Sudski postupak

4. Donošenje rješenja o uređenju međe

5. Sadržaj rješenja o uređenju međe

Krenimo prvo od samog pojma međe.

1. Pojam međe

Za među se može reći da je linija (granica) koja razdvaja (razgraničava) dvije susjedne nekretnine - zemljišne čestice. Međom se označava dokle u prostoru doseže vlasnikova vlast glede njegove nekretnine.

Međe, odnosno granice zemljišnih čestica označavaju se međašnim znacima.

> VRIJEDNA NAPOMENA: U praksi, ti međašni znakovi su primjerice kamen utisnut u zemljanu površinu, podignuta drvena ograda, veći broj stabala i sl. Ti međašni znakovi su u suvlasništvu susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže da su vlasništvo jednog od susjeda.

Međašni znakovi imaju važnu ulogu, posebno prilikom izgradnje stambenog objekta, pa se preporučuje prije izvođenja samih radova (ukoliko je granica između zemljišnih parcela sporna) da se ti međašni znakovi urede. Isto tako, važnost uređenja međe dolazi i prilikom kupoprodaje nekretnine.

2. Što se događa kad su međašni znakovi nepoznati?

Ako dođe do situacije da su međašni znakovi nepoznati, neprepoznatljivi ili uništeni potrebno je da jedan od vlasnika nekretnine pokrene pred nadležnim sudom (prema mjestu gdje se nekretnina nalazi) postupak koji se u našem pravu naziva “uređenje međa” i propisan je Zakonom o vanparničnom postupku. 

3. Sudski postupak

Prijedlog za uređenje međa između susjednih zemljišnih parcela može podnijeti svaki od vlasnika, odnosno posjednika tih parcela, a kad je to zakonom određeno, i ovlašteni organ.

Prijedlog sadrži podatke o vlasnicima, odnosno posjednicima susjednih parcela, zemljišnim parcelama između kojih se međa uređuje, sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga, razloge zbog kojih se postupak pokreće, kao i vrijednost sporne međašnje površine.

Nakon što zaprimi prijedlog sud može zakazati ročište u sudu na koje će pozvati sudionike radi pokušaja sporazumnog uređenja međa. Ako sudionici ne postignu sporazum, sud će zakazati ročište na spornom mjestu – nekretnini, na koje će pored sudionika pozvati i vještaka geodetske, odnosno druge odgovarajuće struke, a po potrebi i predložene svjedoke. Uz poziv za ročište sud će sudionike pozvati da podnesu sve isprave, skice i druge dokaze od značaja za uređenje međa. 

4. Donošenje rješenja o uređenju međe

Ako među sudionicima postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku, sud će utvrditi među na osnovu jačeg prava, a ako to nije moguće, na osnovu posljednjeg mirnog posjeda.

Ukoliko se spor ne može riješiti ni na ovaj način, sud će spornu međašnju površinu podijeliti po pravičnosti.

Ako sudionici prethodno o tome postignu sporazum, sud može među urediti i na osnovu važećih katastarskih planova.

Sud može urediti među po jačem pravu bez obzira na vrijednost međašnje površine, ako sudionici o tome prethodno postignu sporazum. 

Ako među sudionicima postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku, a ne postignu sporazum da se međa uredi po jačem pravu, sud će predlagača uputiti na parnicu i obustavit će vanparnični postupak. 

Na ročištu za uređenje međa sud će na spornom mjestu utvrditi među između zemljišnih parcela sudionika i obilježiti je trajnim i vidnim međašnjim znacima. O radnjama poduzetim na ročištu za uređenje međa sastavlja se zapisnik, u koji se unosi naročito: opis zatečenog stanja i sadržaj izjava sudionika, vještaka i svjedoka. Uz zapisnik se prilažu skica zatečenog stanja i skica stanja uspostavljenog uređenjem međa. 

5. Sadržaj rješenja o uređenju međe

U rješenju o uređenju međa sud opisuje među između zemljišnih parcela sudionika, pozivajući se na skicu uspostavljenog stanja koja je sastavni dio rješenja.