Oporezivi dohodak rezidenta čini dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak iz članka 5. ovoga Zakona, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka).
Rezident može biti i osoba stranac, koja boravi u Republic Hrvatskoj na osnovu ishođene dozvole za privremeni boravak koja se ne mora ticati rada, te u takvim situacijama treba znati da ste obveznik plaćanja poreza prema načelu svjetskog dohotka. O svemu više u tekstu.
Kada govorimo o poreznom tretmanu dohotka stranog državljanina u Republici Hrvatskoj potrebno je uzeti više čimbenika u obzir, od koji se kao najvažniji ističu:
1. Trajanje radne aktivnosti/ boravka u Republici Hrvatskoj
2. Sjedište životnog interesa
3. Država izvora dohotka
4. Postojanje/nepostojanje bilatelarnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oprezivanja sa zemljom izvora radnika
Na rezidenta se primjenjuje načelo svjetskoga dohotka i on ima neograničenu obvezu poreza na dohodak.
Nerezidentu se, pak, za porezne svrhe uzima u obzir dohodak što ga stekne samo u tuzemstvu (u Hrvatskoj), što znači da se na nj primjenjuje načelo tuzemnog dohotka.
I rezidenti i nerezidenti plaćaju porez na dohodak prema sljedećim razredima:
Kada je riječ o državi s kojom Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, poreznu se rezidentnost određuje prema članku 43. Općeg poreznog zakona (NN 42/20 što uređuje pojam obveznikova prebivališta i uobičajenog boravišta.
"Prema tim se odredbama smatra kako obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili u posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvjema kalendarskim godinama, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. Ako obveznik ima prebivalište u RH i u inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu."
Međutim, status rezidentnosti nije određen samo duljinom boravka u zemlji, već i između ostaloga prema sjedištu životnih interesa poreznog obveznika, što se npr. odnosi na posjedovanje nekretnine u kojoj živi uža obitelj.
Svrha im je odrediti koja država u odnosu na pojedini predmet oporezivanja ima pravo naplatiti porez od obveznika rezidenta druge države, odnosno, kada rezident jedne države ostvaruje dohodak ili dobit u drugoj državi, koja od njih ima pravo naplatiti porez. Pravilo je porez plaćati u državi rezidentnosti, a ugovori, iznimno, državi ugovornici daju pravo od rezidenta druge države ugovornice naplatiti porez na dohodak, odnosno dobit i porez na imovinu.
Ako Hrvatska s određenom državom ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, rezidentnost se definira prema odredbama toga bilateralnog ugovora, a takvim se smatra rezidentom države u kojoj ima prebivalište, boravište, mjesto interesa i slično.
Nakon što se utvrdi tko je čiji porezni rezident, ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja utvrđuje gdje se primanja takvog rezidenta oporezuju, kojom stopom, te koje metode se primjenjuju na već plaćene porezne obveze (izuzimanje ili uračunavanje).
Tako primjerice za Njemačku je propisan su model izuzimanja pa se u Hrvatskoj ne mora nikakva razlika platiti.
Što se tiče mnogih drugih država (Austrija, Češka itd.) propisana je metoda uračunavanja te će trebati platiti razliku poreza do stope u tuzemstvu. Problem nastaje kada je porezni obveznik ostvario dohodak u državi gdje se na takav određeni porezni oblik ne razrezuje porez, treba platiti ukupnu poreznu obvezu u Hrvatskoj u kojoj takav porezni oblik postoji.
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja definiraju razdiobu prava na oporezivanje među državama ugovornicama. Takvu se razdiobu može provesti odricanjem od prava na oporezivanje države izvora ili države rezidentnosti, ili dijeljenjem prava na oporezivanje na obje države.
Država kojoj je dano isključivo pravo na oporezivanje najčešće je država rezidentnosti, ali opet svaki Ugovor je zaseban i stvara isključive pravne učinke.
Ako ugovor za pojedine primitke isključivo pravo oporezivanja daje zemlji izvora (npr. to su u praksi plaće), pa Hrvatska kao zemlja rezidentnosti može navedeni primitak uzeti u obzir pri obračunu poreza na preostali dohodak, obveznik rezident tada ne mora platiti predujmove poreza na dohodak na te primitke, niti je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali ako je podnese dobrovoljno, morat će iskazati ukupan dohodak (u tuzemstvu i inozemstvu), te će se u godišnjoj poreznoj prijavi pri obračunu konačne porezne obveze primijeniti metodu izuzimanja s progresijom za dohodak izuzet od oporezivanja.
U slučajevima kada sa drugom državom nije sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (npr. Australija, Argentina, SAD…) dvostruko oporezivanje se rješava primjenom pravila o uračunavanju inozemnog poreza sukladno Zakonu o porezu na dohodak.
Dakle, dvostruko oporezivanje nije u pravom smislu te riječi stanovito niti ukoliko ne postoje primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Naime, na osnovu domaćeg poreznog zakonodavstva svakako se uračunava plaćeni porez u inozemstvu, ali je svakako teret na poreznog obveznika manji, kao i sama tehnika uračunavanja plaćenog poreza kada su oni u primjeni, te je lakša komunikacija i ostvarivanje prava sa poreznim tijelima.
U ovom konkretnom slučaju, budući da Republika Hrvatska nema u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, rezidentnost i porezna obveza utvrđuju se prema tuzemnim poreznim propisima.
Stoga, ako je fizička osoba nerezident i primitak ostvaruje iz inozemstva, takav se primitak neće oporezivati u Republici Hrvatskoj, ali će zato možebitni primitak koji ostvari u Republici Hrvatskoj biti oporeziv sukladno tuzemnim poreznim propisima.
Međutim, ako se utvrdi da fizička osoba ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj sukladno navedenim odredbama Općeg poreznog zakona te postane hrvatski rezident tada će u Republici Hrvatskoj plaćati porez na dohodak na ukupno ostvareni dohodak u tuzemstvu i inozemstvu uz dodatak prireza porezu na dohodak. U tom slučaju porezni obveznik može porez plaćen u inozemstvu koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak na propisani način uračunati u tuzemni porez na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, sukladno članku 80. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak Republike Hrvatske.
Važno je napomenuti kako se porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu.
Ključna razlika postojanja i nepostojanja ugovora među članicama u odnosu na dohodak osobe rezidenta stranca:
Kada dohodak potječe iz zemlje s kojom je Hrvatska zaključila i primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, prestaje rizik dvostrukoga oporezivanja, jer zemlja rezidentnosti ima isključivo pravo oporezivanja, pa će obveznik u roku 8 dana nakon stjecanja primitka sam obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak i neće morati podnijeti poreznu prijavu samo po osnovi toga primitka. Pitanje sprječavanja dvostrukog oporezivanja rješava se, dakle, već u tijeku poreznog razdoblja jer zemlja izvora dohotka neće imati pravo oporezivanja (već samo zemlja rezidentnosti - osim ako Ugovorom nije drugačije definirano), dok kod situacija kada nemamo potpisan ugovor, metoda uračunavanja je moguća samo temeljem godišnje prijave poreza, te se dohodak obračunava na pune stope (stjecanje prava na povrat preplaćenog poreza temeljem godišnje prijave).
* Članak je informativne naravi u svrhu razumijevanja konkretnog pravnog problema. Nije dozvoljeno preuzimanje sadržaja bez izričite dozvole Odvjetničkog ureda LJUBIĆ.
|
Područje prakse /Pravna oblast |
Situacije iz prakse u kojima se najčešće primjenjuje ova pravna oblast |
|
U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj: Provjera pravnog statusa nekretnine; Provjera nekretnine u zemljišnim knjigama i katastru; Pronalazak željene nekretnine; Ugovori; Uknjižbe; Investicijske studije; Otkup nekretnina / |
|
|
Naplata potraživanja; Osnivanje poslovnih subjekata; Izrada poslovnika o radu; Kreiranje ugovora; Due diligence; Stečaji i likvidacije; Uređivanje radnih odnosa / |
|
|
Stjecanje državljanstva BiH; Ispis iz državljanstva BiH; Radne dozvole za strance; Ishođenje viza; Rješavanje pitanja boravka i boravišnih dozvola |