Kako provesti ostavinski postupak u Hrvatskoj: Od ostavinske rasprave do rješenja o nasljeđivanju

Preminuo Vam je blizak srodnik te sada trebate polagati pravo na kuću, suvlasnički udio u stanu, komad zemlje ili dionice koje je preminula osobe (ostavitelj) imao u vlasništvu? Prije nego što preuzmete ključeve ili počnete planirati što ćete s naslijeđenom imovinom, čeka vas jedna nezaobilazna pravna stepenica – ostavinski postupak.

Ostavinski postupak je važan trenutak i jedini pravno relevantan međukorak kojim se osigurava da se imovina ostavitelja raspodijeli onako kako je to zakon predvidio ili kako je ostavitelj odlučio u svojoj oporuci. To je proces koji (uza sve njegove osobitosti i formalnosti) ne mora biti  kompliciran – ako se na vrijeme informirate i razumijete kako funkcionira.

Ostavinski postupak je izvanparnični postupak koji se vodi povodom smrti fizičke osobe,  a radi utvrđivanja tko su njezini zakonski i/ili oporučni nasljednici te koja imovina i prava ulaze u sastav njihove ostavinske mase.

Ostavinski postupak je primarno uređen (procesno i materijalnopravno) odredbama Zakona o nasljeđivanju, a na koji se podredno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

Provodi se pred općinskim sudom odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda, a sam postupak se pokreće po službenoj dužnosti kada sud  od nadležnog matičara zaprimi sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih.

Nasljednopravna materija u praksi generira gotovo najviše prijepora, i to osobito kada je u pitanje oporučno nasljeđivanje te kada određene osobe spore sastav ostavine navodeći da su one izvanknjižni vlasnici imovine koja je upisana na ime ostavitelja (najčešće u situacijama kada je samo jedan od supružnika upisan kao vlasnik nekretnine, a ista je stečena u režimu bračne stečevine). Nadalje, učestala problematika se javlja kada netko od nasljednika koji su pristupili na ostavinsku raspravu zataji one koji u njoj nisu sudjelovali (čest slučaj kada je ostavitelj imao izvanbračnu djecu) te kada netko iz kruga nužnih nasljednika smatra da mu je povrijeđen nužni dio.

Nastavno na širok dijapazon razloga koji mogu dovesti do kompliciranja ostavinskog postupka, njegova prekida te upućivanja stranaka na ustajanje s tužbom pred parničnim sudom (a koji je isključivo nadležan za rješavanje njihova spora), ovim člankom ćemo (za sada) obraditi samo neka od bazičnih pitanja koja najčešće muče stranke koje u njemu sudjeluju.

Tko pokreće ostavinski postupak?

Ostavinski postupak pokreće sud po službenoj dužnosti, a nakon što mu matičar u čijem je matičnom uredu evidentirana činjenica smrti pošalje smrtovnicu ili smrtni list. Međutim, ukoliko iz smrtovnice ili nepotpunih podataka kojima općinski sud nadležan prema mjestu posljednjeg prebivališta raspolaže pogrešno proizlazi da ostavitelj nije iza sebe ostavio nikakvu vrjedniju imovinu, možda će biti potreban Vaš ˝poguranac˝. U tom slučaju bi bilo poželjno angažirati odvjetnika koji će po Vašoj punomoći inicirati pokretanje ostavinskog postupka odgovarajućim prijedlogom.

Tko sve može pokrenuti ostavinski postupak u Republici Hrvatskoj?

Ukoliko postupak ne pokrene sud po službenoj dužnosti, isti može pokrenuti bilo tko uz kruga zakonskih ili/i oporučnih nasljednika ili zainteresiranih osoba koje polažu neko pravo na ostavinsku masu po bilo kojoj osnovi (npr. bračne stečevine). U zakonom propisanom roku koji se računa od dana smrti ostavitelja, pokretanje ostavinskog postupka može inicirati i vjerovnik ostavitelja koji ima neposredni interes da svoju tražbinu čim prije naplati od njegovi nasljednika iz vrijednosti naslijeđene imovine.

Kako saznati da li je pokrenuta ostavinska rasprava?

Sudionici ostavinske rasprave od dodijeljenog javnog bilježnika dobivaju poziv za zakazanu raspravu i to putem osobno preporučene poštanske pošiljke. Ukoliko niste dobili poziv, je li ostavinski postupak pokrenut i kod kojeg bilježnika se isti vodi možete saznati u ostavinskoj pisarnici općinskog suda nadležnog prema posljednjem prebivalištu ostavitelja.

Koliko se čeka na ostavinsku raspravu?

i to u pravilu u roku ne duljem od 3 mjeseca od dana pokretanja postupka (navedeno naravno ovisi o brzini rada i preopterećenosti javnobilježničkog ureda kojem je spis dodijeljen u rad).

Koji su dokumenti potrebni za ostavinsku raspravu?

Javni bilježnik će u pravilu po službenoj dužnosti od matičnog ureda pribaviti podatke o najbližim srodnicima ostavitelja (supružnicima i djeci), dok svi oni koju smatraju da polažu pravo na ostavinu a da to ne proizlazi neposredno iz matičnih knjiga  moraju na ostavinsku raspravu donijeti dokaz da su u srodstvu s ostaviteljem. Na ostavinsku raspravu je uputno ponijeti i dokaze o tome koje nekretnine i pokretnine te novčana sredstva i kod kojih banaka imao ostavitelj u vlasništvu (a pod uvjetom da takvom dokumentacijom raspolažete). Ukoliko nemate ništa od navedenih dokumenata, javni bilježnik će iste pribaviti na Vaš prijedlog od nadležnih tijela i društava, ali ta ta usluga će Vas koštati cca 30,00 EUR-a po pribavljenom očitovanju.

Što je ostavinska masa?

Ostavinskom masom se smatra sve  ono što je ostavitelju pripadalo u trenutku smrti, što je nasljedivo i slobodno za nasljeđivanje. Ostavina je pojmovno i uža i šira od imovine koju je ostavitelj imao za života. Imovinu u pravnom smislu čine samo njegova imovinska prava, od kojih se ona strogo osobna gase u trenutku smrti pa ne ulaze u ostavinu (primjerice pravo na ubiranje alimentacije ili invalidnine). U ostavinu ulaze ne samo prava već i obveze (dugovi, neizvršene činidbe i potraživanja prema trećim osobama),  procesne legitimacije (parnične pozicije u sporovima koje je ostavitelj vodio za života) i neke drugi pravno relevantni instituti (npr. proteklo vrijeme zastare i dosjelosti također se nasljeđuju). Sudionici postupka kolokvijalno nazivaju ostavinu i ostavinskom masom ali samo u pozitivnom ekonomskom smislu (kao imovinu i prava, bez dugova i obveza).

Iako ostavinski postupak možda zvuči kao ozbiljan, sudbonosan trenutak u kojem se rješavaju obiteljske veze, imovina i stara neslaganja, nemojte zaboraviti kako on nije samo puki birokratski proces – on je i prilika za obiteljski spektakl! Jer što je obitelj bez malog pregovaranja oko nasljeđivanja bakine kamene rodne kuće bez prozora  i pripadajućeg joj kozarnika,  a koja ima "ima sentimentalnu vrijednost" i možebitni ogromni potencijal za seoski turizam?

U cijelom procesu imajte na umu: odvjetnici nisu tu da kompliciraju, već da Vas što prije i lakše dovedu sve do poštenog i zakonitog rješenja.