Što podrazumijevamo pod ovim pojmom bolovanja (privremene spriječenosti za rad)?

Privremena spriječenost za rad - tj. bolovanje, je nesposobnost za rad odnosno odsutnost s rada zbog bolesti, ozljede ili drugih okolnosti.

Radnik za vrijeme takve spriječenosti ima pravo na naknadu plaće unatoč njegovom izostanku s radnog mjesta. No, da bi to pravo ostvario, dužan je pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad u roku od 3 dana od nastupanja okolnosti koji su doveli do takvog stanja.

Tko utvrđuje bolovanje?

Početak bolovanja može utvrditi isključivo izabrani liječnik i to kad na temelju pregleda ili medicinske dokumentacije utvrdi da je osoba zbog zdravstvenog stanja privremeno spriječena za rad. S tim da će liječnik pri procjeni  privremene spriječenosti bolesnika za rad osim zdravstvenog stanja pacijenta u obzir uzeti i njegovo radno mjesto odnosno opis posla. Tako primjerice nešto lakša povreda na ruci neće vjerojatno predstavljati privremenu nesposobnost za rad osobi zaposlenoj u uredskoj službi ali će zasigurno predstavljati fizičkom radniku u građevinarstvu.

Tko isplaćuje plaću za vrijeme bolovanja radnika?

Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja je ponajprije utvrđeno Zakonom o radu FBiH no preciznije odredbe glede toga tko je obveznik isplate naknade plaće za vrijeme bolovanja može se pronaći u Zakonu o zdravstvenom osiguranju (“Sl. novine FBiH”, br. 30/97 i 7/02). Prema tom zakonu, naknada plaće za vrijeme bolovanja do 42 dana isplaćuje se na teret poslodavca. Protekom 42 dana bolovanja poslodavci su dužni zaposleniku - osiguraniku obračunavati kao i isplaćivati naknadu plaće, ali na teret sredstava Županijskog zavoda zdravstvenog osiguranja. Tako je naknadu koju je po proteku 42 dana bolovanja isplatio poslodavac, Županijski zavod zdravstvenog osiguranja obavezan vratiti odnosno refundirati poslodavcu u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.

Povreda na radu i oboljenje od profesionalne bolesti

No, ukoliko je do privremene spriječenosti za rad došlo uslijed povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti tada naknadu plaće zaposlenom obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava poslodavac.

Kolika je visina naknade plaće za vrijeme bolovanja?

Visina naknade plaće koja se isplaćuje na teret poslodavca utvrđuje se općim aktom samog poslodavca ali visina naknade ne može biti manja od zakonom propisanog minimum. Naime, naknada plaće za vrijeme bolovanja ne može biti manja od 80% osnovice za naknadu, a osnovicu čini plaća koju je uposlenik imao u mjesecu koji prethodi bolovanju. Pritom, osnovica ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada.

Naravno, poslodavac može utvrditi i pravo zaposlenika na naknadu plaće i u 100% - tnom, odnosno punom iznosu plaće zaposlenika.

Visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće koja se isplaćuje na teret Županijskog zavoda osiguranja utvrđuje Upravni odbor Županijskog zavoda osiguranja. Pri tome, naknada plaće za bolovanje koja se isplaćuje osiguraniku, ne može biti niža od minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada.

Federalno ministarstvo financija i mišljenja po pitanju bolovanja

Federalno ministarstvo financija je po pitanju bolovanja preko 42 dana davalo više različitih mišljenja. No definitivno je utvrdilo kako:

• postoji pravo na naknadu plaće (član 72. Zakona o radu),
• naknadu prvotno isplaćuje poslodavac (kasnije će Zavod biti u obvezi refundirati tu isplaćenu naknadu)
• do iznosa koji se refundira od ZZO nema obveze poreza na dohodak
• naknada se isplaćuje na teret sredstava županijskih zavoda
• Zavod je dužan izvršiti refundaciju isplaćene naknade poslodavcu u roku 45 dana.

> Pogledajte još:  Poslovi koje obavljamo 

*Članak je informativne naravi u svrhu razumijevanja konkretnog pravnog problema. Nije dozvoljeno preuzimanje sadržaja bez izričite dozvole Odvjetničkog ureda Ljubić.