Go to content

Zahtjev Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu





Obraćanje Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu 


Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu osnovan je s ciljem zaštite pojedinaca i njihovih prava i sloboda koje su zajamčene Europskom konvencijom i pripadajućim Protokolima. 


U svrhu razumijevanja ovog postupka kroz nekoliko najčešćih pitanja pojasnit ćemo bitne odredbe koje je potrebno imati na umu.


Obzirom da Sud u Strasbourgu u velikoj većini podnesene zahtjeve proglasi nedopuštenima, iz razloga što nisu zadovoljili proceduru, svakako je preporuka da se zainteresirane osobe, prije obraćanja Europskom sudu konzultiraju s odvjetnicima kao i drugim stručnjacima koji poznaju ovu vrstu procedure.



1. Tko se može obratiti Europskom sudu i na koji način?


Pravo na podnošenje zahtjeva ili apelacije Europskom sudu za ljudska prava ima svaka fizička osoba koja smatra da joj je od strane državnih tijela povrijeđeno neko od prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i pripadajućih protokola. U ime stranke takav zahtjev ili apelaciju može podnijeti i odvjetnik kao pravni zastupnik osobe čija su prava povrijeđena.



2. Protiv koga se podnosi tužba Europskom sudu za ljudska prava?


Zahtjev odnosno tužba sudu u Strasbourgu može se podnijeti isključivo protiv one države koja je ratificirala Konvenciju. Iz toga dakle proizlazi da će svi oni zahtjevi koji se podnose protiv trećih država ili pojedinaca biti proglašeni nedopuštenim. Uzmimo primjer: Radnik pred Europskim sudom za ljudska prava ne može pokrenuti postupak protiv svog poslodavca ali može protiv Bosne i Hercegovine, ukoliko su mu domaći sudovi u provedenom postupku povrijedili neko od zajamčenih prava.



3. Prava zaštićena Europskom konvencijom kao i njenim Protokolima


Sve države potpisnice Europske konvencije obvezale su se osigurati svakome (a ne samo svojim državljanima) temeljna građanska i politička prava definirana Konvencijom.


Prava i slobode koje su štite Konvencijom između ostalog uključuju pravo na život, pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, pravo na pravično suđenje, slobodu izražavanja, slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, zaštitu imovine, pravo na djelotvorni pravni lijek i dr.


Konvencija posebice zabranjuje mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, prisilan rad, samovoljno i nezakonito oduzimanje slobode i diskriminaciju u uživanju prava i sloboda zajamčenih Konvencijom.



4. Uvjeti za obraćanje Europskom sudu za ljudska prava i pitanje rokova


Da bi se osoba mogla obratiti ovom Sudu mora ranije iscrpiti sve pravne lijekove koje je imala na raspolaganju pred tijelima u Bosni i Hercegovini. Iznimno, sud može prihvatiti zahtjev i u slučaju da nisu iskorišteni svi raniji pravni lijekovi u Bosni Hercegovini. To će biti primjerice u slučaju da podnositelj dokaže da bi upotreba da bi upotreba pravnih lijekova bila neefikasna ili bi trajala predugo.


Zahtjev se mora podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana kad je u predmetu pred domaćim sudovima donijeta pravomoćna odluka. Taj rok počinje teći tek trenutkom kad iscrpi sve domaće pravne lijekove.



5. Ovlasti Europskog suda u Strasbourgu


Važno je naglasiti kako sud u Strasbourgu nema ovlasti da poništi ili preinači odluku suda ili drugog organa u Bosni i Hercegovini. Sud se isključivo brine da  države poštuju prava i jamstva koja su predviđena Konvencijom.


Ako se postupku utvrdi da je neka država povrijedila jedno ili više prava i sloboda iz Konvencije, donijet će obvezujuću presudu po kojoj dakle zemlje na koju se takve odluke odnose moraju postupati. Ovisno o zahtjevu iz apelacije, sud u Strasbourgu može dosuditi odgovarajuću naknadu na ime pričinjene materijalne odnosno nematerijalne štete.

 


6. Trajanje postupka pred sudom u Strasbourgu


S obzirom na činjenicu da Europski sud svake godine zaprimi više od 50.000 zahtjeva, razumljivo je da se na okončanje postupka treba čekati nekoliko godina. 


Praksa pokazuje da Sud rješava predmet u roku od 2 do 3 godine od pokretanja samog postupka. 


Duljina postupka ovisi o čimbenicima poput složenosti postupka, sastavu suda kojem je sami predmet dodijeljen, kao i o tome da li je zahtjev uredno podnesen odnosno da li sadrži dovoljno informacija da se po njemu može postupiti.



> Odvjetnički ured LJUBIĆ zastupa stranke u postupku pred Europskim sudom, podnošenjem zahtjeva, davanjem pravnih mišljenja i savjetovanjem.


*Članak je informativne naravi u svrhu razumijevanja konkretnog pravnog problema. Nije dozvoljeno preuzimanje sadržaja bez izričite dozvole Odvjetničkog ureda Ljubić.

Kontakt forma

> Kontaktirati nas možete i putem sljedeće kontakt forme.

Ime i prezime*
Email*
Kontakt broj
Kako ste saznali za nas?
Država
Upiši poruku


Pravo na podnošenje zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava ima svaka fizička osoba kojoj je od strane državnih tijela povrijeđeno neko pravo iz Europske konvencije za ljudska prava.

Za koja pravna područja smo specijalizirani?

Područje prakse /Pravna oblast

Situacije iz prakse u kojima se najčešće primjenjuje ova pravna oblast

NEKRETNINE

Provjera pravnog statusa nekretnine; Provjera nekretnine u zemljišnim knjigama i katastru; Pronalazak željene nekretnine; Ugovori; Uknjižbe; Investicijske studije; Otkup nekretnina /

KORPORATIVNO I TRGOVAČKO PRAVO

Naplata potraživanja; Osnivanje poslovnih subjekata; Izrada poslovnika o radu; Kreiranje ugovora; Due diligence; Stečaji i likvidacije; Uređivanje radnih odnosa /

IMIGRACIJSKO PRAVO

Stjecanje državljanstva BiH; Ispis iz državljanstva BiH; Radne dozvole za strance; Ishođenje viza; Rješavanje pitanja boravka i boravišnih dozvola /